Home   >   Video   >   Dokumentarci   >   Dan kad je umro Tito – dokumentarac

Dan kad je umro Tito – dokumentarac

By on May 4, 2012

4. 5. 1980. u 15.05 sati, u Ljubljani umro je Josip Broz Tito, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

-Teški bol i duboka tuga potresa radničku klasu, narode i narodnosti naše zemlje, svakog našeg čovjeka, radnika, vojnika i ratnog druga, seljaka, intelektualca, svakog stvaraoca, pionira i omladinca, djevojku i majku. Čitav ljudski vijek Tito je borac za interese i historijske ciljeve radničke klase i svih radnih ljudi, za najplemenitije ideale i težnje naših naroda i narodnosti, stajalo je u priopćenju Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije povodom Titove smrti.

Desetljeće nakon njegove smrti, započeo je krvavi raspad Titove Jugoslavije, koji ni danas nije dovršen.

Na čelu bivše države bio je punih 35 godina, a koliko je ugled uživao govori i činjenica da je njegovom pogrebu 8. 5. u Beogradu, nazočilo 209 izaslanstava iz 127 zemalja i 700.000 ljudi. Na pogrebu su bila četiri kralja, pet prinčeva, šest predsjednika parlamenta, 31 državni predsjednik, 22 premijera i 47 ministara.

Bio je i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj. U unutarnjoj politici ostavio je ustrojstvo koje se na kraju pokazalo kao neodrživo – Ustav iz 1974. Godine. Tanjug piše kako se specifičan sustav konsenzusa predstavnika republika i pokrajina pokazao kao nerješiv problem kada se raspao Savez komunista Jugoslavije.

Tito je bio lider kojem je sve bilo podređeno. Udžbenici su bili puni priča o njegovu životu i njegovim partizanskim podvizima, a Titova vremena i danas se spominju, posebno u Bosni i Hercegovini, kao vremena kada je svima bilo bolje.

S druge strane, Tito je optuživan za beskrupulozno uklanjanje političkih neistomišljenika, pa su brojni slučajevi političkih zatvorenika i proganjanja čak i zbog pjevanja ”zabranjenih” pjesama i riječi protiv države.

Pojedini kritičari smatraju ga krivim i za vođenje ekonomske politike zasnovane na uzimanju kredita kako bi se održavalo blagostanje, što je, tvrdi se, proizvelo veliki vanjski dug i ekonomsku krizu u tadašnjoj Jugoslaviji. Tito je ostao upamćen i po tome što je 1948. godine odbio Staljinov pritisak, odnosno Rezoluciju Informacionog biroa komunističkih partija.

Iako je rođen 7. 5. 1892. u Kumrovcu, Titov rođendan slavila je cijela država 25. 5. na Dan mladosti, kada su se održavale razne priredbe i smotre te nosila štafeta. Na taj dan polagale su se pionirske zakletve i obećavalo vjernost državi i Titu.

Iako se u partijskom priopćenju povodom Titove smrti pisalo kako ”samo jedinstvom, pojačanim kolektivnim radom, odgovornošću i punom mobilnošću Saveza komunista možemo ispuniti golemu prazninu koja je smrću druga Tita ostala u našim redovima”, praznina nije popunjena. Desetljeće nakon njegove smrti, započeo je krvavi raspad Titove Jugoslavije, koji ni danas nije dovršen.

Leave a Reply